Get Adobe Flash player

IZBORNIK / LINKS

JEZIK / LANGUAGE

TIJEKOM TRUDNOĆE

Promjene u dojkama mogu biti rani znak trudnoće. Obično (iako ne uvijek) dojke postanu veće i osjetljivije. Čak i kad žena ne osjeća promjene u dojkama, još uvijek može dojiti. Mnogo toga se dešava „ispod površine dojke“.

* Dojke su građene od žljezdanog tkiva koje izlučuje mlijeko tijekom laktacije.

* Trudnoća povećava razinu hormona estrogena i progesterona u majčinoj krvi; ova krv cirkulira u tijelu, uključujući i dojke.

* Estrogen i progesteron stimuliraju rast „grozdastih“ nakupina stanica u dojci - alveola, kao i mliječnih kanala koji vode od alveole do bradavice.

* Alveole su stanice za proizvodnju mlijeka; svaka grupa alveola i mliječnih kanala vode od tzv. režnja.

* Većina žena ima između 7 i 10 režnjeva žljezdanog tkiva u svakoj dojci.

* Dojke su također građene od masti, živaca te kapilara, a sve ih povezuje vezivno tkivo.

* Tijekom trudnoće dojke proizvode male količine kolostruma.

Ostale promjene na vanjskom dijelu dojke mogu biti:

* Kod većine žena areola potamni (pigmentirano područje oko bradavice).

* Montgomeryjeve žlijezde oko bradavice se povećaju i imaju bubuljičast izgled; ovo su malene žlijezde lojnice koje mijenjaju pH kože te onemogućavaju razvoj bakterija na koži bradavica i areole. Priroda je omogućila području bradavice i areole prirodan način čišćenja i podmazivanja!

HORMONALNE PROMJENE NAKON PORODA

Kada je novorođenče rođeno hormonalne promjene čine da proizvodnja mlijeka započme na većoj razini. Ove hormonalne promjene su potaknute samim porodom, ali također i pogledom, dodirom, mirisom i zvukom novorođenčeta. Kada ga majka drži u svom naručju njeni osjećaji prema njemu postaju aktivni: kontakt koža-na-kožu, dodir novorođenčetove mekane kože na majčinoj koži, osjećaj velikog zadovoljstva; pogled na novorođenče i njegovo disanje, majku čini prisutnijom; tu je predivan miris novorođenčeta na koji ona odgovara. Hormoni koje njeno tijelo proizvodi su odgovor na ove nježne poticaje, koji zajedno pomažu proizvodnji njenog mlijeka.

* Placenta je rođena: razna estrogena i progesterona brzo opada, a rast preuzima hormon prolaktin.

* Prolaktin je hormon koji potiče proizvodnju mlijeka, odnosno koji govori alveolama da proizvode mlijeko.

* Stopa proizvodnje mlijeka se brzo povećava u prvim danima nakon poroda.

* Majke obično počimaju proizvoditi prijelazno mlijeko 3-5 dana nakon rođenja, a koje je drugačije od kolostruma. Sam kolostrum je prisutan u malim količinama do 3-4 dana nakon rođenja, nakon čega većina majki primijeti da se njihova proizvodnja mlijeka povećava odnosno da im je „nadošlo“ mlijeko. Ovo je vrijeme kada tijelo napravi pomak i počima proizvoditi zrelo mlijeko, za proces prijelaza u zrelo mlijeko potrebno je oko 2 tjedna da bude dovršen.

* Majčine dojke počimaju biti prepunjene.

* Kada novorođenče počme sisati, njegovo sisanje stimulira živce u bradavici i areoli, koji šalju poruku majčinom mozgu. Mozak odgovara otpuštajući drugi hormon, oksitocin, koji uzrokuje da se maleni mišići stanica oko alveole stisnu, prisiljavajući mlijeko u alveolama da se kroz kanale spušta prema bradavici. Ovo je vrlo važan; refleks otpuštanja mlijeka (let down).

* Refleks otpuštanja mlijeka može biti onemogućen stresom, osjećajem da smo promatrani ili fizičkom boli.

* Većina majki do drugog tjedna nakon rođenja ne osjeća refleks otpuštanja mlijeka, a neke majke ga ne osjećaju uopće, ali ipak, on se dešava i to više nego jednom u toku podoja.

Stalna proizvodnja prolaktina je ključ za uspostavljanje proizvodnje mlijeka.

* Često dojenje u ranim danima i tjednima održavaju majčinu razinu prolaktina visokom. Kako ovaj hormon cirkulira majčinim krvotokom, doseže i do dojke i zadržava se u receptorima stanica zaduženih za proizvodnju mlijeka. Trenutno mišljenje jest da ovi receptori trebaju stimulaciju, u protivnom mogu nestati, sa dugotrajnim učincima na majčinu proizvodnju mlijeka. Ovo znači da su česti podoji u ranim danima i tjednima potrebni da bi kasnije bila dobra proizvodnja mlijeka.

* Ako novorođenče ne doji dobro u prvih nekoliko dana, majka može ručno izdajati kolostrum oponašajući njegovo sisanje. Česta izdajanja su mnogo važnija od količine koju izdojimo (ovo može biti i samo nekoliko kapi kolostruma, dolazeći postepeno i do nekoliko mililitara). Jednom kada novorođenče savlada vještinu dojenja, majka više ne treba izdajati.

Nakon prvih 2-6 tjedana, hormoni postaju manje važni u održavanju dobre proizvodnje mlijeka.

* Sada je važno koliko često i koliko dobro su dojke ispražnjene. Ovo znači da novorođene mora dobro prihvatiti dojku te učinkovito sisati i mora biti hranjeno na obje dojke koliko često to želi.

* Kada mlijeko stoji u dojkama satima, proizvodnja mlijeka se usporava. Protein u mlijeku (Feedback Inhibitor of Lactation ili FIL) sprječava dojke da proizvode previše mlijeka: što je više FIL-a u dojkama, manje mlijeka se stvara; što je manje FIL-a u dojkama, više mlijeka se stvara. Tako da za održavanje proizvodnje mlijeka visokom, dojke moraju biti pražnjene dobro i često. Za proizvodnju više mlijeka, majka mora osigurati da su joj dojke dobro ispražnjene i to mnogo češće nego obično.

* Kada novorođenče tokom podoja dobro isprazni dojku, sadržaj masti u mlijeku je visok. Tako da, tijekom „stalnih“ podoja novorođenče dobiva više masnije mlijeko.

* Ako novorođenče treba više mlijeka, majka je može potaknuti da doji mnogo češće. Ako ne doji učinkovito, majka može izdajati mlijeko i na taj način stimulirati proizvodnju mlijeka.

Hormonalne promjene koje nastaju nakon rođenja mogu doprinijeti poslije porođajnoj depresiji, koju neke majke dožive oko 3-5 dana nakon poroda. Neke majke jednostavno počmu plakati bez posebnog razloga ili čak mogu imati nagle promjene raspoloženja, osjećati zbunjenost, biti zaboravne, imati glavobolje, negativne osjećaje prema novorođenčetu, osjećati nemir i imati noćne more. Na sreću, ovo obično potraje samo nekoliko dana. Ako su ovakvi simptomi prisutni više od dva tjedna ili postaju intenzivniji, važno je da majka posjeti svog liječnika.

Hormoni važni za laktaciju su:

* Prolaktin: hormon koji potiče proizvodnju mlijeka (ponekad poznat pod nazivom „majčinski hormon“, jer pomaže poduprijeti osjećaje opuštenosti koji su prijatelji dojenju.)

* Oksitocin: hormon isporuke (potreban za funkcioniranje refleksa otpuštanja mlijeka). Oksitocin je poznat i pod nazivom „hormon ljubavi“ jer ima pozitivan učinak na osjećaje.

KOLOSTRUM: PRVI DANI DOJENJA

Kolostrum je prva tekućina proizvedena u dojkama; ljepljiv i zlatan, sadrži hranjive tvari i antitijela/imunoglobuline koje novorođenče treba. Kolostrum je idealna hrana i zaštita te osigurava daljnju hranu i zaštitu, koju je novorođenče do sada dobivalo u maternici. Proizvodi se u malenim količinama da bi novorođenče bilo voljno češće dojiti, što pomaže uspostavljanju majčine proizvodnje mlijeka.

Novorođenčad primaju kolostrum prva 2 tjedna života, izmiješan sa prijelaznim mlijekom koje nadolazi nakon prvih nekoliko dana od poroda. Tijekom prvih nekoliko dana, normalno je za novorođenče da želi dojiti dugo i često. Kada se novorođenčadi omogući da doji koliko želi, mogu to činiti gotovo stalno, nekoliko sati odjednom, a potom spavati nekoliko sati pa opet ponovno dojiti satima, dokle god se ne poveća proizvodnja majčinog mlijeka. Još jedan normalan način novorođenčetovog ponašanja prvi ili drugi dan od rođenja je često dojenje; dojenje 10 minuta svakih 30-40 minuta tijekom 24 sata.

Kada majke i novorođenčad uživaju neograničen kontakt koža-na-kožu, novorođenčad doji mnogo češće. Ovo je normalan način skrbi za novorođenče i pomaže stvoriti dobre uvjete za optimalno dojenje, kako je priroda i namijenila.

Neka novorođenčad su nezainteresirana za dojenje ili vrlo pospana u prvih nekoliko dana nakon poroda. Majka ih može potaknuti da doje kada nisu u fazi dubokog sna. Novorođenčad koja doji 10 ili više puta u danu tijekom prvih dana njihovog života, imaju manju mogućnost da razviju pretjeranu žuticu tijekom prvog tjedna, nego ona koja doje mnogo manje.

Izvor: LAH, LLL GB 2011.

Prevela i prilagodila: Gorana, LLL voditeljica